Gradska biblioteka
Karlo Bijelicki, povodom 153. godišnjice, održala je
promociju
romana Slobodana Tišme
Bernardijeva soba, dobitnika NIN-ove nagrade za roman godine u 2011, u izdanju Kulturnog centra Novog Sada.
Učesnici: Slobodan Tišma, autor i Laslo Blašković, urednik.
Voditelj programa Miljana Zrnić.
Slobodan Tišma poznat je publici kao muzičar, čiji bend La Strada
je bio uzor novom valu osamdesetih godina prošlog veka. Najpre je počeo
da piše poeziju, posle toga bavio se muzikom, konceptualnom umetnošću,
opet muzikom, da bi danas bio prozni pisac.
- Slobodan Tišma je potpuno netipičan pisac. On sa Aleksandrom
Tišmom stvara od Novog Sada tačku na književnoj mapi, a u neku ruku su
im slični i stilovi - rekao je urednik Kulturnog centra Novi Sad i
izdavača knjige, Laslo Blašković.
- Ja sam umetnik najšire gledano. Naslućivao sam to već u
osnovnoj školi. Menjao sam medije, menjao sam masku, a ljudi su to
smatrali neukim. Aleksandar Tišma me je uvek, kada me sretne na ulici,
pitao: šta si novo smislio? Moje iskustvo je da je preskakanje
iz jednog medija u drugi osvežavajuće - kazao je Slobodan Tišma osvrćući
se na svoj prethodni rad.
Za Tišmu muzika je vrlo važna, i deo je stvaranja
književnog dela. Ispričao je da je sa ocem, kao vrlo mali, svake subote
išao da sluša operu u Srpskom narodnom pozorištu i da je tako postao
veliki poklonik klasične muzike.
- Kada pišem, ne čitam ništa, ali slušam muziku, od ranog baroka
do kasnog romantizma. Muzika izoštrava osećanja. Književnici u glavnom
ne poznaju slikarstvo i druge vidove umetnosti. Muzika podstiče
iracionalan pristup stvarima, što je vrlo važno za pisanje. Muzika je
najbliža poeziji, a u prozi mora biti poezije. Danas je to vrlo retko,
kod savremenih pisaca nema poezije - kazao je Slobodan Tišma. On smatra
da je trougao muzika-poezija-filozofija vrlo važna za umetnost.
- Muzika rastvara ego, koji je naročito prisutan kod
umetnika. Ako ga se oslobodite, bolje ćete sagledavati stvari - objasnio
je Tišma.
Tivadar Farago
Pokrovitelj programa Grad Sombor